• Stručni portal

    Stručne novosti, literatura, vodiči, kongresi i skupovi za ljekare, stomatologe, farmaceute, specijalizante, studente i zdravstvene saradnike Saznaj više
  • Imam li anginu pektoris

    Priručnik za pacijente Saznaj više
  • KATETERIZACIJA SRCA

    Priručnik za pacijente Saznaj više
  • HIPERTENZIJA

    Stručni tekst za doktore: Pristup liječenju hipertenzije kroz prizmu novih evropskih i američkih smjernica za hipertenziju (ESH/ESC, JNC 8 i ASH/ISH) Saznaj više
  • PITANJE DANA!

    Za zdravstvene radnike: Provjerite svoje znanje ili naučite nešto novo! Saznaj više
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

NOVI DIZAJN STRANICE

NOVI DIZAJN STRANICE OČEKUJEMO U TOKU SLJEDEĆE SEDMICE:
NADAMO SE DA ĆETE NAM SE PONOVNO PRIDRUŽITI.

CAM02120

„Cardiology Case Report Award Competition“

kecs fbbosnalijek logo

Cardiology Case Report Award Competition

Poštovane kolegice i kolege,

Posebno nam je zadovoljstvo da Vas pozovemo da učestvujete na prvoj radionici „Cardiology Case Report  Award Competition“ u organizaciji Kardiološkog edukativnog centra Sarajevo (KECS), koji će se održati u periodu 17.-19.11.2017. godine u Hotelu Pahuljica na Vlašiću, pod pokroviteljstvom Farmaceutske kompanije „Bosnalijek“.

Ovaj jedinstveni projekat na našem području ima za cilj da potakne i ohrabri mlade kolege u njihovoj edukaciji, prezentiranju radova - prikaza slučaja, naučno - istraživačkom radu i međusobnom upoznavanju.

Željeli bismo da posebno pozovemo sve mlade doktore,  specijalizante, kardiologe, interniste i radiologe iz Bosne i Hercegovine i regiona da učestvuju u ovoj radionici. Radionica je jedinstvena i lijepa prilika da kolege u dvodnevnom druženju i ugodnom planinskom ambijentu, razmjene iskustva iz svoje svakodnevne prakse.

Registracija za radionicu i prijava Vaših prikaza slučaja za takmičenje je besplatna. Boravak u Hotelu Pahuljica na Vlašiću biće obezbijeđen i plaćen za sve učesnike od strane Farmaceutske kompanije „Bosnalijek“.

Pozivamo Vas da pošaljete Vaše originalne radove - prikaze slučaja do 31. 05.2017. godine. Radovi će biti pregledani od strane stručne komisije organizacionog odbora. Obavijest o prihvatanju radova će slijediti mjesec dana poslije krajnjeg roka prijave tj. do 01.07.2017. godine. Izabrani autori će imati oralne desetominutne PPT prezentacije svojih radova na radionici.

Najboljih pet radova biće nagrađeno obezbjeđenim prisustvima ESC kongresu u Minhenu u augustu 2018. godine.

Svi prihvaćeni radovi biće publikovani u Casebook - u koja će se objaviti nakon završene radionice.

Autori čiji radovi ne budu prihvaćeni, pozvani su također da u organizaciji Bosnalijeka borave na kongresu i budu dio ove interaktivne radionice.

Prijem radova je isključivo u elektronskoj formi, preko stranice www.kecs.ba ili direktno na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. (maksimalno 1500 riječi, prema pravilniku za slanje radova). U nastavku teksta slijede pravila prijave Vašeg prikaza slučaja.

Srdačan pozdrav,

 

Organizacioni odbor (članovi komisije za selekciju i obradu radova):

1. Prof dr Mehmed Kulić

2. Prof dr Jasmin Čaluk

3. Prof dr Aleksandar Lazarević

4. Prof dr Ivica Brizić

5. Mr sci dr Amir Omerbašić, voditelj radionice

6. Dr Kenan Kasumagić, menadžer radionice Bosnalijek

7. Dr Anela Šehić - Lihovac, urednik Casebook - a Bosnalijek

8. Dr Mirela Tuce, sekretar radionice

OPĆA UPUTSTVA IZRADE RADA:

Rad dostaviti po sljedećem redoslijedu:

Rad, slike i video zapise, na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku uploadovati (zip file) na adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili stranicu www.kecs.ba.

Rad se sastoji od:

Tekst rada

1. Naslov rada bez skraćenica

Puna imena i prezimena autora (bez titula).

Zvaničan naziv i mjesto ustanova u kojima autori rade. Ukoliko su u radu autori iz različitih institucija, indeksirati autore iz različitih institucija arapskim brojevima.

2. Sažetak

Priložiti kratak sažetak rada (do 250 riječi). Opis hronologije oboljenja Vašeg bolesnika uz korištenu dijagnostiku, tok bolesti, postavljenje dijagnoze i zaključak. Ključne riječi.

3. Pisanje teksta prikaza slučaja

Sadrži do 1500 riječi i treba da sadrži sljedeće:

Uvod, metodologija i rezultati, diskusija, zaključak, literatura (istaknuti kao male podnaslove).

U radu koristiti kratke i jasne rečenice. Za nazive lijekova koristiti isključivo njihova internacionalna nezaštićena imena. U radu se mogu koristiti određene skraćenice, ali samo kada je to neophodno. Za svaku skraćenicu koja se prvi put javlja u tekstu treba navesti i pun naziv. Sve rezultate navoditi u metričkom sistemu prema Međunarodnom sistemu jedinica (SI).

Tabele, grafikoni, fotografije se označavaju arapskim brojevima po redoslijedu navođenja u tekstu.

Reference numerisati rednim arapskim brojevima prema redoslijedu navođenja u tekstu. Reference se citiraju prema Vankuverskim pravilima. Maksimalno 10 referenci.

Napomena

Molimo autore da prate gore navedene tehničke stavke kako bi i komisiji olakšalo selekciju.  

Na dnu stranice navesti ime i prezime, adresu za kontakt, broj telefona, broj faksa i e-mail adresu jednog od autora radi korespondencije.

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

Rat u Bosni Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

Šta je normalno?
Prirodno je da brinete u stresnim vremenima. Međutim, neki ljudi se osjećaju napeto i anksiozno svakodnevno, čak i ako nemaju dovoljno razloga za brigu. Kada to traje 6 mjeseci ili duže, možemo reći da se radi o tzv. generaliziranom anksioznom poremećaju - GAP (engl. generalized anxiety disorder - GAD). Mnogi ljudi uopšte ne znaju da ga imaju. Dakle, oni propuštaju neophodne tretmane koji bi doveli do boljeg, sretnijeg života.

Šta su glavni simptomi?
Glavni simptom je stalan i pretjeran osjećaj unutrašnjeg pritiska, napetosti, strijepnje i anksioznosti. Možda nećete moći odrediti razlog zašto se osjećate napeto. Možda se jednostavno previše brinete o običnim stvarima, kao što su različiti računi, međuljudski odnosi, vaše ili zdravlje najbližih srodnika? To Vam može uznemiriti san i pomutiti razmišljanje. Također, zbog lošeg spavanja i anksioznosti postajete još razdražljiviji!

Tjelesni problem povezani sa GAP-om
Tjelesni problem obično dolaze uz brige. Oni mogu uključivati:
• Napetosti više mišića ili njihovu bolnost
• Glavobolje
• Drhtanje ili trzanje
• Mučninu, nagon na povraćanje ili proljeve

Da li ste dobili GAP?
Nevolje Vas prirodno brinu. Ali ono što podstiče generalizovani anksiozni poremećaj je osjećaj da se nemožete prestati brinuti! Teško Vam je da se opustite, čak i kada radite nešto u čemu ste inače uživali. U težim slučajevima GAP počinje otežavati obavljanje redovitog posla, odnosno svakodnevnih aktivnosti.

Tko dobiva GAP?
Ljudi bilo koje dobi mogu razviti GAP, čak i djeca. Postoji tendencija da se GAP pojavi postepeno, a prvi simptomi se dogode između djetinjstva i srednje životne dobi. Dvostruko više žena iskažu simptome GAP-a.

Koji su uzroci?
Postoje geni u porodicama koji neke ljude određuju za veći rizik od anksioznost, ali to nije presudno. Prošlost i iskustvo su također bitni. Neurotransmiteri i "corpus amygdale" izgleda da su uključeni (lat. corpus amygdaloideum: dio mozga koji predstavlja centar naših emocija, a za koju se misli da kontroliše naša osećanja. Amigdale, su dvije međusobno povezane žlijezde, oblika i veličine badema, koje se nalaze sa obje strane našeg mozga u nivou sljepoočnica. U njima su smještena sjećanja koja prouzrokuju naše strahove, pa kada vas netko ili nešto izbaci iz takta, ove žlijezde odmah šalju ostatku mozga uzbunu, a Vaše srce počinje da kuca jače, ruke da se znoje i počinjete bivati u pred-stresnom stanju).

Kako da dijagnosticiramo GAP?
Ne postoje laboratorijski testovi za dokazivanje GAP-a, tako da se dijagnoza zasniva na opisima simptoma. Vaš liječnik će Vas pitati šta Vas brine, koliko često? Da li Vaša anksioznost ometa bilo kakve aktivnosti? Ako stanje anksioznosti traje duže od 6 mjeseci možemo reći da se radi o generaliziranom anksioznom poremećaju.

Da li i kako pomaže psihoterapija?
Učinkovita je tzv. kognitivno-bihevioralna terapija. Osobe koje pate od poremećaja anksioznosti često učestvuju u ovoj vrsti terapije, u kojoj ćete naučiti prepoznati i promijeniti misli, obrasce i ponašanja koji dovode do anksioznih osjećaja. Ova vrsta terapije pomaže ograničiti iskrivljeno razmišljanje, ali i sagledavanje briga na realniji način. Psihoterapeut pomaže da prepoznate svoje negativne misli i akcije. Jedan od načina je da zapisujete negativne misli koje dovode do pretjeranog osjećaja zabrinutosti. Također trebate naučiti kako da se smirite!? Meditacija, tehnike opuštanja i dubokog disanja i sl. mogu pomoći u smirenju ali I kontroli napetosti mišića, koja često prati GAP.

Lijekovi protiv anksioznosti – Anksiolitici, Antidepresivi
Možete se liječiti i lijekovima. Neki noviji anksiolitici i antidepresivi dobro snižavaju anksioznost. Možda će biti potrebno i 4 sedmice da se počnete osjećati bolje. Vaš liječnik može propisati npr. benzodiazepin tokom kraćeg ili dužeg vremenskog perioda. Neki od ovih lijekova nose rizik od ovisnosti. Potrebno je učiniti pregled i razgovor da bi se došlo do pravog lijeka za svakog pojedinačnog pacijenata. Lijekovi za liječenje GAP-a su posebno korisni za ljude koje anksioznost ometa pri svakodnevnom funkcioniranju. Najčešće se primjenjuju lijekovi iz klase benzodiazepina u kratkom vremenskom roku (jer mogu izazvati ovisnost, sedativni su, i mogu ometati pažnju I memoriju). Ovi lijekovi se nazivaju i sedativ-hipnotici ili "mali trankvilizatori", jer mogu ukloniti intenzivna osećanja akutne anksioznosti. Oni smanjuju fizičke simptome anksioznosti, kao što su napetost mišića i nemir. Uobičajeni benzodiazepinski preparati uključuju Xanax, Librium, Valium i Ativan. Ovi lijekovi mogu preuveličavati efekte sedativa u kombinaciji s drugim lijekovima, a opasni su ako se miješaju s alkoholom. Određeni antidepresivi, kao što su Paxil, Effexor, Prozac, Lexapro, Zoloft, i Cymbalta se također koriste za liječenje GAP-a, ali za duži vremenski period. Antidepresivi djeluju nakon nekoliko sedmica, ali su sigurniji i prikladniji za dugoročno liječenje GAP-a.

Brinuti o sebi i prevenirati GAP?
GAP se ne može spriječiti. Međutim, postoje nekoliko postupaka kojima možete učiniti da kontrolišete ili umanjite simptome GAP-a, uključujući:
• Prekinite ili smanjite upotrebu proizvoda koji sadrže kofein, kao što su kafa, čaj, kola i čokolada,
• Vježbajte na dnevnoj osnovi, jedite zdravu i uravnoteženu hranu,
• Tražiti savjetovanje i pomoć nakon traumatskih ili uznemirujućih iskustava,
• Koristite tehnike opuštanja tj. upravljanja stresom, kao što je npr. joga i meditacija.
• Vježbajte! Istraživanja pokazuju da umjerena fizička aktivnost (kao npr. svakodnevna brza šetnja) može biti umirujuća.
• Pitajte svog ljekara ili farmaceuta prije uzimanja bilo kojeg lijeka ili biljnih preparata koji se može dobiti bez recepta. Mnogi preparati ustvari sadrže kemikalije koje mogu povećati simptome anksioznosti.

Biljni pripravci: Budite oprezni!
Ako razmišljate o biljnim preparatima, razgovarajte sa svojim ljekarom i saznajte da li su biljni preparati sigurni. Kavas, npr. (lat. Piper wichmanii, Piper methysticum) je pripravak koji djeluje smirujuće, ali može izazvati oštećenje jetre. Kantarion može negativno utjecati na učinkovitost drugih lijekova, uključujući i dejstvo antidepresiva i kontraceptivnih pilula.

Kada je To više od Anksioznosti?
Ljudi koji imaju GAP mogu lako uči u depresiju, alkoholizam, ili ovisnosti o drogama. Gotovo je uobičajeno za ljude sa GAP-om da imaju i neki drugi anksiozni poremećaj. Ovo može uključivati panični poremećaj, posttraumatski stresni sindrom, opsesivno-kompulzivnog poremećaj, i socijalnu fobiju.

Panični poremećaj
Ljudi sa paničnim poremećajem imaju iznenadne napade panike. Simptomi mogu uključivati lupanje srca, znojenje, vrtoglavica, mučnina, ili bol u grudima. Možemo misliti da se radi o srčanom udaru, da pacijent umire, ili gubi razum. Ovo je jedan od najvažnijih anksioznih poremećaja koji se mogu tretirati.

Posttraumatski stresni poremećaj
Neki ljudi razviju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon proživljenja zastrašujućeg / ih događaja. Simptomi uključuju živopisna podsjećanja (engl. flashbacks) i gubitak interesa za aktivnosti koje su do nedavno izazivale ugodu. Često se osjećaju razdražljivima ili čak mogu postati nasilni. Tretmani uključuju medikamentozno liječenje i psihoterapiju.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Osobe sa opsesivno-kompulzivnim poremećaj (OKP) imaju uznemirujuće misli koje ne mogu kontrolirati. Mogu osjećati da im je potrebno da ponove radnje (nalik na ritual), kao što su opetovano I često pranje ruku ili npr. učestala provjera da li su vrata zaključana i sl. Oni mogu oblačiti određen tip odjeće, ili određenim rasporedom kao da imaju neki određeni cilj pri tome, ali bez stvarnog I opravdanog razloga. Ovaj poremećaj se tretira lijekovima i psihoterapijom.

Socijalno anksiozni poremećaj
Osobe sa socijalnim fobijama osjećaju paniku i strah u običnim društvenim situacijama. Simptomi uključuju osjećaj straha prije određenih društvenih događaja, praćenih crvenilom, znojenjem, mučninom, ili problemima u govori u toku društvenog događaja. U težim slučajevima, izbjegavaju odlazak u školu ili na posao. I ovaj poremećaj se liječi psiho- terapijom i medikamentima.

Ostali Fobije
Fobija je intenzivan strah od nečega što nije vjerojatno da će Vam uzrokovati bilo kakvu štetu. Najčešće prisutne su fobije od visine, boravka u zatvorenim prostorima kao što su dizala, avioni, brodovi, strah od letenja, vode, pasa, gmizavaca i sl. Mnogi ljudi ne traže uopšte pomoć, jer lako izbjegavaju sve ono čega se nepotrebno plaše. Fobije se mogu tretirati.

Kako dobiti pomoć?
Počnite razgovarima sa svojim porodičnim doktorom. Ako se ispostavi da imate anksiozni poremećaj, on će Vas vjerojatno uputiti specijalisti za mentalno zdravlje, koji je obučen u psihoterapiji. Jako je važno odabrati psihoterapeuta sa kojim možete ugodno razgovarati.

Tekst pripremio: prof dr Mehmed Kulić

Napomena:
Ovaj tekst je informativnog karaktera.
Namjenjen je opštoj populaciji.
Nema karakteristike teksta koji bi poslužio u medicinske svrhe.

LITERATURA:
http://www.webmd.com/anxiety-panic/guide/generalized-anxiety-disorder?page=3
http://www.webmd.com/anxiety-panic/ss/slideshow-general-anxiety-overview?ecd=wnl_spr_071616&ctr=wnl-spr-071616_nsl-ld-stry_1&mb=6Dz%2fuEJJ4mfg9mqExy%2fHqOHnVev1imbCjQ9Cs22MFQQ%3d
https://bs.wikipedia.org/wiki/Amigdala
https://en.wikipedia.org/wiki/Kava
© 2017, www.kecs.ba

Trendovi dijeta odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama

prehrana onkoloski bolesnici adhara nutricionizam zdrava prehrana dijeta 720x406Dijetetske navike među odraslim amerikancima poboljšane su u periodu između 1999. i 2012.g.Međutim, zabilježena su i neka pogoršanja i nejednakosti na osnovi rasne/nacionalne pripadnosti, nivoa obrazovanja, te nivoa godišnjih prihoda. Ovo su podaci iz studije koja obrađuje američke odrasle osobe u dobi ≥20 godina u 7 Ispitnih anketnih (Health and Nutrition - NHANES) studija. Veličina uzorka po studiji bila je u rasponu od 4.237 do 5.762. pacijenta. Istraživači su našli da:

• Na osnovi istraživanja američkog udruženja za srce (American Heart Association - AHA) rezultat primarnih dijeta poboljšan je za 11,6%.

• Prema podacima AHA, rezultat sekundarnih dijeta je poboljšan za 9,7%.
• U uporednom periodu 1999-2000 i 2011-2012 bila je povećana potrošnja integralnih žitarica i orašastih plodova ili sjemenki, dok je potrošnja šećerom zaslađenih pića smanjena. Unos ribe i školjki bio je u blagom porastu.
• Nesignifikantan trend porasta uočen je za ostale komponente dijeta, uključujući ukupno voće i povrće, prerađeno meso, zasićene masti, ili unos natrija.
• Procijenjeni postotak odraslih amerikanaca sa lošim pridržavanjem (nepridržavanjem) dijeta (potrebno je da se <40% ispitanika nepridržava komponenti primarnih AHA dijeta) smanjen je sa 55,9% na 45,6%, dok je postotak za "sekundarne" dijete povećan je sa 43,5% na 52,9%.
• Razlike u kvaliteti ishrane zabilježene su u odnosu na različite rase/nacionalnosti, obrazovanje, i nivo dohotka. Ipak malo je dokaza o smanjenju ili odustajanju od dijeta u odnosu na visinu prihoda (1).
Komentar: Dijeta je glavni doprinos u tretiranju najvažnijih hroničnih bolesti u SAD-ama, uključujući i koronarne bolesti, dijabetes i debljinu. Procijenjeno je da se preko 650.000 smrtnih slučajeva godišnje i 14% svih od invalidnosti izgubljenih života može pripisati faktorima ishrane (2). U proteklih 10 godina pokazalo se da su loše dijete prosječnih amerikanaca doprinijele povećanju posebno KV poboljevanja, a došlo se kako medicinski tako i pravno do potreba da se poboljša ishrana. Ovaj članak ukazuje da je moguće provesti akciju poboljšanja ishrane npr. povećana je potrošnja integralnih žitarica, a smanjena potrošnje šećerom zaslađenih pića. Ovo je međutim, samo početak, jer kao što je rečeno oko 50% odraslog stanovništva SAD i dalje jede lošu hranu i samo se manjina prodržava pravila zdrave ishrane. Mnogo toga ostaje da se uradi i sada je izazov kako motivirati pacijente da mjenjaju stil života, te prihvate saznanja koja im mogu poboljšati zdravlje (3).
LITERATURA:
1. Rehm CD, Peñalvo JL, Afshin A, Mozaffarian D. Dietary intake among US adults, 1999-2012. JAMA. 2016; 315(23):2542-2553. Doi: 10. 1001/jama. 2016.7491.
2. Murray CJ, Atkinson C, Bhalla K, et al. The state of US health, 1990-2010: burden of diseases, injuries, and risk factors. JAMA. 2013;310(6):591-608. doi: 10. 1001 / jama. 2013.13805.
3. Denke MA. Changing dietary habits and improving the healthiness of diets in the United States. JAMA. 2016;315:2527-2528. doi:10.1001/jama.2016.7636

Strana 1 od 15