Šta može loše utjecati na Vaše srce? 

Sigurno znate da je loša ishrana i premalo vježbanja loše za Vaše srce. Ali, ima mnogo podmuklijih činilaca zbog kojih prije ili kasnije može oboljeti Vaše srce. Možda nekih niste ni svjesni. Cilj ovog članaka je da Vas upozna sa nekim o kojima bi trebali više znati, a njihovo spriječavanje će Vam pomoći održati zdravlje potpunijim.

1. Problemi sa zubima

Potrebna je dodatna motivacija za pranje zuba i svakodnevna upotreba zubnog konca! Ljudi s bolesnim zubnim desnima imaju mnogo veće šanse za razvoja srčanih oboljenja. Krvarenje desni može biti upozoravajući znak!

Veza ova dva sistema nije u potpunosti jasna, ali stručnjaci smatraju da bakterije iz desni preko krvotoka, mogu biti uzrok upalnih procesa na krvnim sudovima (pa i koronarnim tj. srčanim), ali mogu uzrokovati i druge srčane probleme. Pregledajte se kod svog stomatologa svakih 6 mjeseci.

2. Smjenski rad

Rad noću ili neregularni radni sati povećavaju rizik od srčanog udara, navodi se u nedavnoj studiji iz «Western» Univerziteta* u Kanadi. Istraživači kažu da smjenski rad ima loš utjecaj na «cirkadijarni ritam» tijela (tzv. «unutarnji sat»),  i tako šteti Vašem srcu. Dakle, ako neradite redovno radno vrijeme tokom dnevnih radnih sati, potrebno je preduzeti dodatne korake, kako bi dodatno smanjili rizik od srčanih bolesti: Dodatno vježbajte,  jedite uravnoteženu hranu, i idite kod doktora na redovite preglede.

3. Saobraćajne gužve

Svako ko je bio «zaglavljen» u saobraćajnoj gužvi reći će da je to stresno. Istraživanja u vezi sa ovim pokazuju da jedan sat dnevno, proveden u saobraćaju povećava procenat rizika od pojave srčanog udara. Izrazita buka – kao dio problema koji se javljaju tokom saobraćajnih gužvi – je također povezana sa srčanim oboljenjima. Ako ne možete izbjeći putovanje tokom saobraćajne špice, smanjite stres slušajući opuštajuću muziku, ili uživajte u razgovoru sa putnicima u autu.

4. Rana menopauza

Žene koje pređu u menopauzu prije 46.g. života, imaju šanse od srčanog ili moždanog udara dvostruko veće od onih koji prolaze kroz menopauzu kasnije. Pad estrogena, hormona koji povoljno utiče na srce, ima negativnu ulogu. Pitajte svog doktora da Vas testira i za druge faktore koji povećavaju rizika od nastanka bolesti srca (kao što je npr. visok holesterol i sl.).

 

 

5. Hrkanje

Ako vaš partner redovno hrče, ali i zvuči kao da se bori za vazduh dok spava, potrebno je da ode na pregled kod ljekara. Možda ima ozbiljno stanje koje se naziva „sleep apnea“. To se može događati kada su disajni putevi djelomično blokirani i uzrokuju duže ili kraće pauze u disanju. Poremećaj je vezan za debljinu, visok krvni pritisak, nepravilan rad srca, moždani udari, i srčanu slabost. Tretmani koji mogu pomoći lakšem disanju smanjuju i preveliki rizik za bolesti srca, kod ovih pacijenata.

6. Hepatitis C

Ako imate ovakvu infekciju jetre, vjerojatno je da imate niži holesterol i niži krvni pritisak od onih koji tu bolest nemaju. Ali čak i da je tako, još uvijek imate veći rizik od srčanih bolesti. Istraživači misle da hepatitis C može dovesti do upale ćelija i tkiva organizma, uključujući i one u srcu. Potrebna je bliska saradnja sa doktorima da bi se pratili eventualni srčani problemi.

7. Ne spavate dobro?

Kad je uobičajeno da noću spavate manje od 6 sati, time podižete rizik od porasta krvnog pritiska i holesterola. To opet povećava šanse da ćete postati gojazni i dobiti šečernu bolest, a oba ova faktora su veliki kardio-vaskularni faktori za ubrzanu aterosklerozu, te tako opasno prijete da Vam oštete srce. To ne znači da ćete se «provući» ako spavate u popodnevnim satima, jer obrnuto, ako provodite više od 9 sati u horizontalnom položaju, na redovitoj osnovi, to opet povećava šanse za dobijanje dijabetesa i moždanog udara –  također glavnih faktora rizika za srčane bolesti. Dakle za pravilan rad prije svega moždanih ćelija, srca i svih ćelija tijela, potrebno je odmarati se u NOĆNIM satima od 7 do 9 sati.

8. Nesretan brak

Dobar odabir bračnog partnera čini Vas (i Vaše srce) sretnim i zdravim. Starije osobe koje su zadovoljne svojim brakom imaju manji rizik od srčanih bolesti od onih koje to nisu, objavljeno je u studiji iz «Michigan State University». Šta je mogući uzrok? Najvjerovatnije «hronični» stres.

Kada ste pod stresom (posebno dugotrajnim), skloniji ste nerovozi, brzom i lošem načinu ishrane, nesanici, konzumaciji previše alkohola ili čak i opojnih sredstava, sedativa, a sve to utiče pogubno na Vaše srce. Šta je problem više, hormoni stresa (kortizol, adrenalin i nordarenalin) koji imaju kod dugotrajnog stresa i direktne negativne učinke na Vaše srce. Pomozite sebi (i svom partneru-koji možda i nije svjestan/sna ove situacije) tako što ćete pokušati zajedničkim aktivnostima (ponovno) uskladiti Vaš brak, ili uključiti i terapeuta (bračno savjetovalište i sl.).

9. Usamljenost

Ako provodite dovoljno vremena s najbližima, to smanjuje stres i pomaže Vam da ostanete aktivni i zadovoljni. Usamljeni ljudi imaju veće šanse da razviju neku srčanu bolest. Ako niste u blizini porodice ili bliskih prijatelja, potrebno je da se povežete sa ljudima ili organizacijama koje na neki način pomažu ljudima, ili da usvojite psa ili mačku. Volonteri i vlasnici pasa/mačaka najčešće imaju bolje zdravlje, nemaju tegobe sa srcem i u konačnici, žive duže.

10. Trbušna debljina

Bilo koja dodatna težina opterećava Vaše srce, ali je posebno opasna ona debljina u području trbuha. Ona je često okidač za stvaranje hormona i drugih supstanci koje podižu krvni pritisak i imaju loš učinak na krvne sudove i te podižu nivo holesterola. Ako ste žena i obima struka više od 89cm ili muškaraca sa obimom struka više od 102 (ove mjere su različite i uvjek i iznova su manje za oba spola op.a.), posjetite svog doktora porodične medicine i porazgovarajte o dijeti i odredite plan vježbanja. Istraživanja pokazuju da joga i kratki periodi vježbanja visokog intenziteta su odličan način da se smanji obim struka.

11. Previše televizije!

Ne ponašajte se kao da ste ekskluzivni vlasnik kauča i nedate ga nikom! Ustanite! Noviji «pametni» satovi Vas upozoravaju da trebate ustati, i to u 50 minutnim intervalima sjedenja. Tu opomenu i nemorate poslušati, ali ako to ipak uradite, dobijete za nagradu ponovno upozorenje da trebate ustati i tako unaprijeđujete svoju perifernu cirkulaciju, ali i sveukupno zdravlje. Ljudi koji se «parkiraju» ispred televizije imaju puno veće šanse da dobiju srčane tegobe u odnosu na one koji sebi ograničavaju vrijeme provedeno uz TV. Svaki sat gledanja TV-a na dnevnoj bazi, može povećati rizik za nastanak KV bolesti za gotovo 20%. Sjedenje je za to najvjerovatniji krivac. U igri je i shvatanje programskih sadržaja i skokovi visokog krvnog pritiska.

12. Previše fizičkog vježbanja “odjednom i iznenada”!

Vježbanje je odlično za Vaše srce. Međutim, ako ste izvan forme ili ako vježbate samo povremeno, počnite polako vježbati i izgradite svoju izdržljivost. Kada vježbate predugo ili suviše teško, to može dovesti do rizika od srčanog udara i drugih problema. Niste sigurni šta je za Vas sigurno? Počnite sa laganim vježbama poput hodanja. Ako imate visok rizik za nastanak srčanih oboljenja, razgovarajte sa svojim doktorom i razmislite da monitorirate rad svog srca tokom vježbanja.

* Western University Canada, www.uwo.ca

<