MOGU LI DOKTORSKE PREDRASUDE O VAMA KAO PACIJENTU UTJECATI NA MEDICINSKI TRETMAN?

Vaše emocionalno stanje, tjelesna težina, čak i inteligencija ili vrsta Vašeg zdravstvenog  osiguranja može utjecati na način kako Vas Vaš doktor doživljava. Ovo su navodi istraživanja koje je proveo “Medscape1” u anketi sa više od 15.800 doktora.

Četiri od deset doktora u SAD su priznali da imaju određeni stepen pristrasnosti, ili predrasuda, prema posebnim vrstama ili grupama bolesnika, prema istraživanju koje je sproveo “WebMD sajt” za zdravstvene radnike. Doktori 25 različitih specijalnosti su odgovarali na anketu, koja je dio  “Medscape Annual Physician Lifestyle Report”.

Od onih priznatih faktora koji utječu na pojavu doktorskih predrasuda najčešći okidači su pacijentovi :

  • Emocionalni problemi (62%),
  • Težina (52%),
  • Inteligencija (44%),
  • Jezičke razlike (32%) i
  • Vrsta osiguranja (23%).

Od drugih razloga najčešće su navedeni sljedeći:

  • Traženje pacijenata da im se propišu određeni lijekovi,
  • Pacijentova zloupotreba lijekova,
  • Simulacija ili pretjerivanje u bolesti,
  • Rigidnost u pacijentovom ponašanju i
  • Pacijenti sa hroničnim bolom.

Specijalnosti doktora koji su priznali neki stepen pristrasnosti u odnosu na različite pacijenti su sljedeće:

  • Doktori službe prve medicinske pomoći (62%),
  • Ortopedi (50%),
  • Psihijatri (48%),
  • Doktori porodične medicine i
  • ginekolozi (47%).

Patolozi, radiolozi, i kardiolozi su pokazali prema pacijentima najmanji stepen predrasuda. Navedeno istraživanje je pokazalo vezu između predrasuda i doktorskog zalaganja tj. obično se predrasude dešavaju kod doktorskog gubitka entuzijazma za rad, osjećaja cinizma, ili kod prisutnog osjećaja ličnog nezadovoljstva u okviru ličnih profesionalnih medicinskih postignuća”! Ukupno uzevši, čak 55% doktora koji su “pregorili” na poslu, priznali su postojanje njihovih predrasuda prema pacijentima.

“Predrasude nikada nisu dobre, ali kada uzmemo u obzir da doktori koji imaju najviše predrasuda ujedno imaju i najveći trend nezadovoljstva na poslu, prekomjerne zahtjeve njihove svakodnevne medicinske prakse, onda bolje razumijemo podrijetlo i veličinu ovog problema”, rekao je Michael W. Smith2, MD, glavni medicinski urednik WebMD-a.

Jedno od ograničenja ovog istraživanja je da ima i “implicitnih” ili nesvjesni pristranosti, koje mogu utjecati na liječenje, kojih čak i doktori i nisu svjesni.

Mali postotak doktora koji su priznali pristranosti, rekli su u ovom istraživanju da one (pristrasnosti) zapravo utječu i na način njihovog zbrinjavanja pacijenata i to u 14% slučajeva kod doktora u SHMP ili npr. kod 12% plastičnih hirurga.

Potrebno je znati da učinak pristranosti na tretman može biti pozitivan, negativan, ili oboje. Jedna četvrtina od onih koji misle da njihove predrasude prema pacijentima utječu na liječenje, izjavili su da imaju tendenciju da ovim pacijentima pruže naknadnu i posebnu pažnju i njegu, dok je 29% doktora priznalo da predrasude definitivno imaju negativni efekt na liječenje pacijenata.

“Srećom, u praksi ima mali procenat doktora koji dozvoljavaju da njihove predrasude utiču na brigu o pacijentima”, izjavio je dr Smith. “Ipak, to je i dalje problematičan trend.”

Mlađi doktori, starosti ≤ 35.g., najlakše su “priznavali” postojanje predrasuda čak njih do 50%. Ovaj postotak pada s godinama, i to na ispod 30% za dob doktora od 66.g. i više (za primjetiti je da u našem, BiH društvu, doktori idu u penziju sa 65.g. “neopozivo”, tako da se ima dojam da je BiH jako bogato i “trendy” društvo, u kojem samo što nije nastupio 6 satni dnevni režim rada uposlenika, op.a.)!

U SAD najveći postotak doktora koji su priznali određene pristrasnosti i predrasude bio je sa Sjeverozapadnog dijela SAD (49%), potom nešto manje procenata na Zapadnom i Jugoističnom dijelu. Na sjeveroistoku, srednjem Atlantniku 37% doktora izjavilo je da imaju predrasude odmah po ulasku pacijenata u ambulantu.

U međuvremenu, u posljednjem izvještaju o opterećenju doktora svi su prijavili ogromno opterećenje i da osjećaju veće posljedice nego ranijih godina.

Posebno su opterećenje prijavili doktori sljedećih specijalnosti:

  • Služba hitne medicinske pomoći  i intenzivne njege, urolozi (55%),
  • Doktori specijalisti porodične i interne medicine (54%),
  • Pedijatri (53%),
  • Hirurzi, ginekolozi i neurolozi (51%)à ali svi preko 50%.

Doktorice češće prijavljuju “preopterećenje pacijentima” nego doktori (55% naspram 46%). I dok su doktorice sretnije kod kuće (60% naspram 59%), doktori su sretniji na poslu (30% naspram 26%). Ipak, prema specijalnostima, najsretniji na svom poslu su dermatolozi i oftalmolozi (39 i 38%).

Narastući problem u doktorskoj profesiji su u stalnom trendu rasta:

  • Administrativni zadaci (provođenje različitih procedura koje su uveli i uvode zdravstveni sistemi, informisanje i pristanci pacijenata na različite tretmane, procedure i sl.),
  • Informatizacija zdravstvenih ustanova (npr. pregleda, recepture i sl.),

U SAD doktori su radnici sa najvećim opterećenjem koje iz godine u godinu raste (”The Medscape Lifestyle Report”), i to bez obzira na vrstu specijalnosti.

I još neke zanimljivosti vezane za doktorsku profesiju :

Oko jedne četvrtine doktora tvrdi da su pušili ili puše marihuanu. Ovo je pitanje prvi put uključeno u navedeni izvještaj u 2015.g.

Najteža (zlo) upotreba, u čak do 30% slučajeva, zabilježena je među doktorima/cama u dobi od 56 do 65 godina.

Doktori koji propisuju droge u medicinske svrhe čine to najčešće zbog bolova kod pacijenata sa terminalnim stanjima (61%), potom za pacijente sa multiplom sklerozom (17%), glaukomom (10%), i upalnim bolestima crijeva (7%).

SOURCES:

  1. Medscape Physician Survey, September-December 2015. Margin of error +/-0.78% at a 95% confidence level.
  2. Michael W. Smith, MD, WebMD chief medical editor.

Prijatelji KECS-a

Društvene mreže

BMI kalkulator

BMI Calculator
Imperial    Metric
ft in
lbs
Powered by Easy BMI Calculator

<