Bolesti aorte

Šta i koje su to bolesti aorte?

 

Aorta je veliki krvni sud koji vodi krv iz srca u ostale dijelove tijela. Promjer aorte iznosi 3 cm na njenom početku, oko 2.5 cm kada silazi kroz grudni koš, a oko 1.8-2cm u trbuhu. Aneurizma je ispupčenje zida aorte koje nastaje kada pritisak struje krvi, koji je u aorti veliki, djeluje na oslabljene i stanjene dijelove zida dovodeći do balonastog proširenja prema vani. Aortne aneurizme se najčešće javljaju u trbuhu i tada se nazivaju abdominalnima aneurizmama, ili u grudnom košu, kada ih nazivamo aneurizmama torakalne (grudne) aorte.

 

 Kako nastaju aortne aneurizme?

 

Aortne aneurizme nastaju zbog smanjenja čvrstine i elastičnosti zida aorte, najčešće usljed starenja i procesa ateroskleroze (nagomilavanja masnih naslaga), što ima za posljedicu slabljenje i istezanje zida. Sljedeći česti faktor nastanka aneurizme je dugotrajna, nekontrolisana i neliječena arterijska hipertenzija (povišeni krvni pritisak).

Ostali rjeđi razlozi su lokalne ozljede (saobraćajne nesreće i druge traume), upale kao i urođene abnormalnosti, kao što je urođena slabost zida krvnih sudova (tzv. Marfanov sindrom) ili bikuspidalni aortni zalistak (aortni zalistak sa 2 listića umjesto, normalno 3 listića). Ranije je sifilis bio česti uzročnik nastanka aneurizme grudne aorte, ali je ovo stanje danas jako rijetko.

Izrazito opasno stanje nastupa kada umjesto nastanka balonastog izbočenja istanjenog zida aorte dolazi do cijepanja (raslojavanja) njenog troslojnog zida, kada govorimo o disecirajućoj (cijepajućoj) aneurizmi. Tada krv počinje da teče između raslojenih slojeva aorte i jako brzo može doći do pucanja ili (potpune) rupture zida aorte, što dovodi do brze smrti.

 

 Kako prepoznati aneurizmu aorte?

 

Klinička slika ovisi od veličine, brzine rasta i mjesta gdje se nalazi aneurizma.

Nekad aortna aneurizma ne izaziva simptome (tzv. asimptomatska aneurizma) i tada se najčešće radi samo o proširenju- npr. kod trbušnih aneurizmi je moguće vidjeti pulsacije prednjeg trbušnog zida.

Ali ako postoje simptomi onda se javlja:

  • jak bol u grudima, trbuhu i/ ili u leđima između lopatica
  • grudne aneurizme mogu izazivati osjećaj kratkoće daha, promuklosti, kašlja i zviždanja u prsima (usljed pritiska na okolne disajne puteve), iskašljavanja krvi ili poteškoće sa gutanjem (pritisak na jednjak).
  • cijepanje iIi prsnuće zida aorte može dovesti do iznenadnog gubitka svijesti, a zavisno koja je arterija zahvaćena cijepanjem, može doći do moždanog udara, iznenadnog pada krvnog tlaka, srčanog udara ili nemogućnosti pomjeranja noge ili ruke. Pri pregledu bolesnika koji ima cijepajuću aneurizmu često se uočava deficit pulsa na perifernim arterijama (tj. nemogućnost napipavanja pulsa), izrazito su različiti krvni pritisci na lijevoj i desnoj ruci, te postoji novonastali šum na srcu.

Proširenje aorte se može utvrditi sa više dijagnostičkih metoda. Rendgenski snimak pluća koji se najčešće napravi radi nekog drugog uzroka ukaže na proširenje grudne aorte. Ultrazvuk srca koji se radi preko površine (kože) grudnog koša (transtorakalna ehokardiografija-TTE) može potvrditi proširenje grudne aorte, ali putem ove metode možemo analizirati samo početni dio aorte (do oo 5 cm iznad aortnog zaliska), dok prikaz većeg dijela aorte omogućava pregled ultrazvukom srca iz jednjaka (tzv. transezofagealna ehokardiografija-TEE). Ultrazvuk trbuha se koristi za utvrđivanje proširenja trbušne aorte. Za detaljniju dijagnozu treba se uraditi CT (kompjuterizirana tomografija) aorte sa ubrizgavanjem u venu kontrasnog sredstva – jedna vrste boje koja omogućava detaljniji prikaz veličine aneurizme aorte i područja gdje se nalazi.

 

 Šta uraditi ako se pojave znaci?

 

Ukoliko osjetite iznenadan bol u grudima, ili trbuhu ili straga u leđima ili bilo koji od gore spomenutih simptoma odmah potražite medicinsku pomoć u najbližoj Hitnoj medicinskoj pomoći ili Centru urgentne medicine.

 

 Kako se liječi aortna aneurizma?

 

Manje aneurizme bez simptoma se redovito prate, a ukoliko postanu veće predlaže se operativni zahvat. Međutim ukoliko je aneurizma praćena simptomima i ako je njena veličina u trbuhu veća od 5.5 cm ili u grudima veća od 5.5-6 cm ili ako raste više od 1 cm godišnje pristupa se operativnom zahvatu. Oslabljeni dio aorte se odstrani i zamijeni sa vještačkim umetkom ili graftom koji je načinjen od vještačkog materijala. Kod Marfanovog sindroma zbog velike vjerovatnosti prsnuća aorte preporučuje se operacija kada je aneurizma veća od 5 cm.
Ako se radi o disecirajućoj aneurizmi operacija se preporučuje ako je zahvaćen početni dio aorte po izlasku iz srca, ukoliko komplikacije disekcije nisu tako velike da operacija predstavlja preveliki rizik. Ukoliko disekcija zahvata silazni dio aorte obično se nastavlja liječenje lijekovima, ali ako se radi o disekciji koja se širi, praćena stalnim bolom i prijetećom rupturom (prsnućem) aorte pristupa se operativnom zahvatu.

Danas postoje nove tehnike za rekonstrukciju aorte koje ne zahtijevaju klasični operativni zahvat (endovaskularno liječenja aneurizme aorte – EVAR) što se radi kod visiko-rizičnih pacijenata koji nisu podobni za opštu anesteziju. Međutim ova metoda je dostupna samo u visoko razvijenim medicinskim centrima.

Istovremeno treba težiti adekvatnoj kontroli art. tlaka i ciljne vrijednosti treba da iznose 120/ 80 mmHg, a u slučaju disekcije aorte ciljne vrijednosti sistolnog tlaka treba da su još niže tj. oko 100-60mmHg kako bi se spriječilo daljnje širenje cijepanja aorte. Od lijekova se preporučuju još beta blokatori i statini (lijekovi za povišene masnoće) koji sprečavaju daljne napredovanje aterosklerotskog procesa.

Pripremila: Mr.sci. dr. Azra Durak-Nalbantić

Prijatelji KECS-a

Društvene mreže

BMI kalkulator

BMI Calculator
Imperial    Metric
ft in
lbs
Powered by Easy BMI Calculator