KAFA I KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE

KAFA I KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE

 

Nakon „obične“ vode i različitih vrsta ulja, kafa je najviše konzumirno piće u svijetu. Ona je svojom primamljivom aromom, izvanrednim ukusom i djelovanjem na ljudski organizam osvojila cijeli svijet. Kafu upotrebljava, u različitim oblicima, 83% odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama. Moderna medicina je tek nedavno uspjela rješiti neke dileme o utjecaju kafe na organizam i njenoj eventualnoj štetnosti po Ijudsko zdravlje. Još uvijek oko utjecaja kafe postoje neke medicinske nepoznanice koje čekaju razjašnjenje.

 

Sastav kafe

 

Najvažniji sastojak zrna kafe je kofein (zastupljen sa 1,2%). Brzo se resorbuje iz probavnog trakta, već poslije 15-30 minuta. Djeluje individualno različito dugo, prosječno 5-6 sati. Mokraćom se iz organizma izluči 75% kofeina.

 

Kofein spada u alkaloide, i ima snažno fiziološko djelovanje. Kofeinu srodna jedinjenja su atropin, kinin, nikotin, kokain, morfijum i drugi. Kofein nije prisutan isključivo u kafi – ima ga i u čaju, kakau, sjemenu kole. Njegova koncentracija u zrnu kafe određena je vrstom kafe – u 150 ml napitka kafe nalazi se 40 do 180 mg kofeina. U dekofeiniziranoj kafi maksimalno se nalazi 1 mg kofeina. Tablete i kombinovani prašci sadrže i do 200 mg kofeina, a maksimalna dozvoljena dnevna doza kofeina je 1 gram. U kafi se, osim kofeina, pored ostalih, nalaze neznatne količine purinskih alkaloida, teofilina i teobromina. Ova metilksantinska jedinjenja stimulišu disanje i sprječavaju grčeve respiratornih mišića bronhija. Kafa sadrži značajne količine hlorogenskih kiselina za koju je vezan kofein. Hlorogenska kiselina ima dejstvo slično taninu, pa otuda izvjesne osobe ne podnose kafu zbog njenog adstringentnog (stezajućeg) dejstva na sluznicu želuca. Fiziološki efekat im je mnogo manji od kofeina, a zajedno sa njim doprinose gorčini kafe (1). Glikozidi – celuloza, hemiceluloza i pektini su osnov kafe, a pečenjem se razaraju i doprinose stvaranju arome kafe. Lipidi iz kafe se sastoje od palmitinske i linolne kiseline, a tu je i vosak, zatim steroli i terpeni. Ova jedinjenja smatraju se odgovornim za porast serumskog holesterola nakon konzumiranja kafe. U malim količinama u kafi se nalaze proteini, minerali i vitamini (B1, B2, B12, E vit). Pesticidi – insekticidi, fungicidi, herbicidi, u količini nađenoj u zrnu kafe, prema tvrdnjama američke agencije za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration), ne može ugroziti zdravlje potrošača. U kafi su prisutni i policiklični aromatični ugljikovodonici (PAU) – najviše benzopiren, fenantren, piren, antracen. PAU su genotoksični, izazivaju hromozomske aberacije i genetski polimorfizam. Iz tih razloga neki su ih povezivali sa etiologijom humanih karcinoma (2). Često se umjesto kafe upotrebljavaju razne zamjene za kafu. Pečena, a potom samljevena zrna mnogih žitarica (ječam, raž, pšenica) i leguminoza (grašak, pasulj, i sl.), kao i plodovi smokve i korijen šečerne repe izmješani sa malim količinama kafe daju zamjenu, koja je po svom ukusu i mirisu slična kafi, ali je sadržaj kofeina u tim mješavinama neznatan. Korijen biljke cikorije, koji sadrži mnogo polisaharida inulina, pečen i samljeven daje prah karakterističnog mirisa, čiji vodeni ekstrakt dobro posluži kao zamjena za kafu (2). U mnoštvu različitih napitaka sličnih kafi izdvaja se instant kafa. Prvi put je proizvedena 1965. godine postupkom zamrzavanja, a zatim sušenja zrna kafe, čime se dobio ekstrakt topive kafe. Takav tehnološki postupak uzrok je značajnom povećanju vrijednosti kofeina u instant napitcima, od dva do čak osam puta. Iz tih razloga se instant napitci ne preporučuju osobama osetljivim na kofein. Kafa bez kofeina nastaje vlaženjem sirovog zrna kafe izrazito vrućom vodenom parom, a kofein se ekstrahuje uz pomoć raznih hemijskih rastvarača (etil-acetat, metilhlorid, dihloretilen, tečni ugljendioksid). Kao i ostale zamjene za kafu, i dekofeinisana kafa nema osvježavajuće dejstvo, jer joj nedostaje kofein (3). Djelimično dekofeinisana kafa sadrži 0,7% kofeina. Kafa sa mlijekom je razrijeđena, a proteini mlijeka smanjuju resorpciju kofeina u organizmu. Bjelančevina kazein pomješana sa kafom stvara tanat kofeina, nerastvorljivo jedinjenje koje stimuliše lučenje kiselog želučanog soka, posebno kada kafu pijete na prazan želudac. Slično djeluje i jako zaslađena kafa.

 

Devedesetih godina prošlog stoljeća pojavili su se neočekivani podaci da je pijenje kafe povezano sa povećanim vrijednostima homocisteina u plazmi. Povećane vrednosti homocisteina utiču na povećanje rizika za kardiovaskulame bolesti (4).

 

Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor i predstavlja intermedijarni produkt u toku razgradnje aminokiseline metionina. Kao slobodna frakcija oksidiše, formirajući dimere homocisteina ili u kombinaciji sa cisteinom formira mješani disulfid. Prosječno 80% homocisteina u plazmi predstavlja proteinski vezanu komponentu, a manji dio je slobodni homocistein. Kada govorimo o ukupnom homocisteinu podrazumjevamo, dakIe, i vezani i slobodni oblik homocisteina (5).

 

Homocisteinska teorija o aterosklerozi proizašla je iz proučavanja homozigotne homocisteinurije koju karakteriše hiperhomocisteinemija veća od 0,01 mmol/L. Epidemiološke studije pokazuju da čak i ovako mala povećanja vrijednosti ukupnog homocisteina mogu biti uzročni faktor ateroskleroze (6-7).

 

Međutim tako dugo prisutne kontraverze povezanosti potrošnje kafe sa povećanom učestalošću kardiovaskularnih bolesti (KVB) i hipertenzije, obrađene su u novije vrijeme u nekoliko studija i meta-analiza, a sve su pokazale da potrošnja kafe nije povezana sa povećanom učestalošću KVB i hipertenzije. Upravo suprotno. Dokazano je da kafa može imati blagotvoran učinak. Da bi smo bolje razumjeli efekte konzumiranja kafe na kardiovaskularno zdravlje, predstavljamo zaključke dobijene iz baze „Medline“ od 2010. do rane 2015. godine koja nudi 25 relevantnih izvještaja s informacijama o efektima ispijanja kafe, učestalost KVB i hipertenzije.  Zbirno, ove studije su pokazale ili neutralan ili pozitivan efekat kafe na kardiovaskularno zdravlje, a u zaključku, kafa je sigurna za piće za zdrave ispitanike, ali i one sa početnim znacima KVB i visokim krvnim pritiskom.

 

Kafa je malo složenija za naučno proučavanje od nekih drugih namirnica. Pijenje kafe često ide uz pušenje cigareta, i uz stil života koji nije baš najzdraviji. Na primjer, ljudi koji piju puno kafe, jedu neredovno, kratko i neredovno spavaju, uzimaju nezdravu hranu, puno puše cigareta. Različite negativne tendencije po zdravlje kod ovakvih pacijenata teško je odvojiti od samog utjecaja kafe.

 

Pošto kafu konzumira većina stanovništva skoro svih uzrasta, a razlika je samo u količini, načinu i vrsti kafe, navesti ćemo najzanimljivije rezultate velike studije koju je napravila „Harvard School Of Public Health“(8). Studija je zaista impresivna, jer je obuhvatila čak 130.000 dobrovoljaca. U studiji su obuhvaćeni zdravi muškarci i žene u svojim četrdesetim i pedestim godinama starosti, te je u naredne 24 godine njihovog života praćeno njihovo zdravlje i smrtnost, njihova ishrana, navike, i potrošnja kafe.

 

Prema riječima jednog od eksperata iz te studije, dr Roba van Dama, prije same studije postojale su pretpostavke da je pijenje kafe loša i štetna navika, da je ovisnost od kafe podjednaka kao kod pušenja ili kao pretjeranog konzumiranja alkohola.

 

Ova velika studija je tu pretpostavku u potpunosti opovrgla. Naime studija je pokazala da pijenje kafe nije imalo nikakav negativan uticaj na zdravlje ispitanika tokom čak 24 godine praćenja. Niko od ispitanika koji su pili mnogo kafe nije imao povećan broj oboljenja od raka, kardiovaskularnih bolesti kao i drugih bolesti u odnosu na one koji nisu pili kafu. Smrtnost među potrošačima kafe uopšte se nije razlikovala (posebno ne u negativnom odnosu) u poređenju sa onima koji kafu ne konzumiraju. Čak i osobe koje su pile 6 velikih šolja na dan, nisu imale nikakve negativne promjene u zdravstvenom stanju tokom više decenija istraživanja.

 

U skladu sa nalazima ove velike studije, nedavne meta-analiza koje su kombinacije podataka iz svih objavljenih prospektivnih studija o kafi i rizicima od kardiovaskularnih bolesti (9)ili prerane smrti (10)su pokazale da nema bilo kakvog povećanja rizika od KV bolesti i raka za pacijente koji piju  čak i velike količine kafe u poređenju sa onima koji ne piju kafu uopšte.

 

Kafa i visok pritisak?

 

Ako ljudi nisu navikli na kofein, i počnu koristiti kafu, njihov krvni pritisak će značajno rasti. U intervalu od sedam dana nakon početka potrošnje kofeina, njegov efekat biva sve manje izražen, a krvni pritisak manje povišen. Nakon nekoliko tjedana potrošnje kofeina, ostaje malo vrlo malo povećanje krvnog pritiska (11).

 

U studijama koje obrađuju učestalost hipertenzije u općoj populaciji, pijenje kafe s kofeinom nije povezano sa znatnijim povećanjem rizika za hipertenzivnu bolest (12).

 

Zaključak je da nakon dugotrajnije redovne upotrebe kafe i kod ove kategorije uticaj na povišen pritisak se minimizira, jer se tijelo vremenom navikne i utjecaj kafe nije značajan. Samo konzumiranje kafe se dakle ne može povezati sa pojavom hipertenzivne bolesti.

 

Ali ako ljudi već imaju hipertenziju, i teško je kontrolišu, oni mogu pokušati koristiti kafu bez kofeina.

 

Šta je sa ljudima s dijabetesom?

 

Utjecaj kafe kod dijabetičara pomalo je paradoksalan. Novije studije širom svijeta dosljedno pokazuju da je potrošnja kafe sa kofeinom ili bez kofeina povezana sa niskim rizikom od dijabetesa tipa 2 (13).

 

Ali, nedavne studije koje obrađuju utjecaj kofeinizirane i dekofeinizirane kafe na dijabetičare, koji su nakon upotrebe napitaka kafe trebali pojesti nešto slatko, pokazale su da je njihova osjetljivost na inzulin padala, a njihova razina glukoze u krvi su veće nego što se očekivalo (14).

 

Ako dijabetičari imaju problema sa kontrolom glukoze u krvi, trebaju zamjeniti kafu sa kofeinom za onu dekofeiniziranu.

 

Kafa i lipidi?

 

Rezultati analiza studija koje su proučavale uticaj kafe na holesterol ukazuju da filter-kafa smanjuje holesterol u krvi, jer sastojci koji doprinose lipemičnom dejstvu kafe (kafestol), ustvari ostaju na filter papiru. Turska kafa ima znatno veći nivo kafestola nego instant kafa, dok se espreso nalazi u sredini (15).

 

Ipak, studija zaključuje da nijedan od ovih elemenata nije uopšteno negativno djelovao na pogoršanje zdravlja kod ljudi ili njihovu smrtnost tokom dugog vremenskog perioda, kako se ranije često sugerisalo i vjerovalo. Tokom prošlog vijeka neke studije i preporuke govorile su da značajnije dugotrajno pijenje kafe može izazvati kardiovaskularna oboljenja i neke vrste raka, što je ova velika studija ugledne Harvardske School of Public Health u potpunosti opovrgla (8).

 

Da li postoji gornja granica za ispijanje kafe?

 

Ako pijete toliko kafe da počinjete dobijati  tremor ruku, imate probleme sa spavanjem, ili osjećaj jakog uzbuđenja i napetosti , više je nego očigledno da pijete previše kafe. Međutim, posmatrajući efekte na smrtnost ili rizik od hroničnih bolesti, kao što je rečeno nema nikakvih negativnih efekata od  konzumacije do šest šoljica kafe dnevno. Naravno pazite da ipak ne uzimate neke napitke kafe koji imaju ogromne količine kofeina, npr. “grand pakovanje” kafe planetarno poznate firme Starbucks, ima čak 330 mg kofeina (max. 1000mg/24.h.).

 

Takođe, imajte na umu da se istraživanja sa kafom obično zasnivaju na pijenju crne kafe bez posebnih dodataka. Primjeri kafe s mlijekom ili više šećera, sa visoko kalorijskim oblicima kafe (npr. Mocha Frappachino u Starbucksu sa šlagom, ima 500 kalorija- što je oko 25% dnevnog unosa kalorija  za nekoga kome se preporučuje 2.000 kalorija dnevno). Ovo bi moglo dovesti do debljanja tokom vremena, što bi zauzvrat povećalo i rizik od dijabetesa tipa 2, i to je onda veliki problem.

 

Najnovija istraživanja o rizicima od kafe ili kofeina tijekom trudnoće?

 

Još uvijek postoje kontraverze oko utjecaja kafe sa kofeinom na trudnice i fetus. Trenutno, raspoloživi dokazi ukazuju na to da unos kofeina tijekom trudnoće može smanjiti rast fetusa i može čak i povećati rizik od pobačaja ili mrtvorođenja (16-17). Poznato je da kofein prolazi kroz placentu i dospjeva do fetusa, i da se vrlo sporo metabolizira. Fetus je vrlo osjetljiv na kofein. Dakle, za trudnice čini se, mudro je suzdržavati se od kafe sa kofeinom, a unos se može smanjiti na jednu malu šoljicu kafe dnevno ili uzimati kafu bez kofeina.

 

Da li čaj i kafa imaju slične pozitivne efekte?

 

Čaj je također razborit izbor niskokaloričnog pića. Najnovije studije ukazuju i na to da se povećanjem unosa zelenog čaja i kafe smanjuje rizik od kardiovaskularnih problema i srčanog udara (infarkta). Rezultati iz nekoliko studija ukazuju na to da je potrošnja čaja takođe povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, ali su rezultati za djelovanje čaja manje konzistentni nego za kafu (18). Potrošnja zelenog čaja može imati i druge zdravstvene benefite kao što su smanjenje krvnog pritiska i koncentracije holesterol u serumu (19).

 

−−−−−−−∏∏∏∏∏∏∏−−−−−−

 

Odlomak iz KECS članka: IZNENADJUJUĆE NEZDRAVA PIĆA

 

Pića sa kofeinom! Istina je da većina ljudi vjerojatno znaju da je njihovo omiljeno (npr. Starbucks) piće nezdravo. Iz nekog nejasnog razloga, ljudi su i dalje uvjereni da treba unijeti sve te kalorije, koje dolaze u njihovim kafe-čokoladno-mliječnim jutarnjim napitcima (kao bezbrojne varijante ovih napitaka: cappuccino, macchiato, late, esspreso ili druge vrste jutarnjih kafa) i da ovi napitci mogu zamijeniti pravu hranu, koju treba uzeti za doručak. Možete dobiti čak i 800 (“brzih”) kalorija uz val energije, ali je kvalitet tih kalorija potpuno upitan? Sve te zasićene masti od krema, uz šećere opterećene sirupima i aromama, opterećuju vas kalorijama lišenih bilo kakve značajne nutritivne vrijednosti, tako da imate tendenciju pada radne energije i osjećaja tromosti nešto kasnije. Ako se potpuno ne možete odreći kafe, probajte piti crnu kafu uz ograničavanje njene količine. Kalorije se uzimaju iz “prave” hrane koja ukljućuje proteine, složene ugljikohidrate, a idealno bi bilo da ima i u suvišku vlakana. Primjer ovakve hrane za doručak bio bi crni hljeb s maslacem (npr. od kikirikija), uz cijelu (neoguljenu) jabuku.

 

(VIŠE NA: http: // www. kecs. ba / index. php ? option = com _ content & view = category & layout=blog&id=29&Itemid=226)

 

−−−−−−−∏∏∏∏∏∏∏−−−−−−

 

LITERATURA

 

  1. Zivkovic R. Coffee and Health. Beograd-Zagreb: Media knjiga; 1990. (in Serbian)
  2. Lijinsky W, Ross AE. Production of carcinogenic polynuclear hydrocarbons in the cooking of food. Food Cosmet Toxicol 1967; 5(3): 343-7.
  3. Simic B. Medical Dietetics. 4th ed. Beograd: Nauka; 1998. p. 208-9. (in Serbian)
  4. Nygard O, Refsum H, Ueland PM, Stensvold I, Nordrehaug E, Kvale G, et al. Coffe consumption and plasma total homocysteine: The Hordaland Homocysteine Study. Am J Clin NutI’ 1997; 65(1): 136-43.
  5. Martin DW, Mayes PA, Rodwell VW, Granner’DK, Nestle M. Harper’s Review of Biochemistry. 2nd ed. Beograd: Savremena administracija; 1989.
  6. Thambyrajah l, Townend IN. Homocysteine and atherothrombosis – mechanisms for injury. Eur Heart J 2000; 21(12): 967-74. 9. Boushey CJ,
  7. Beresford SA, Omenn GS, Motulsky AG. A quantitative assessment of plasma homocysteine as a risk factor for vascular disease. Probable benefits of increasing folic acid intakes. JAMA 1995; 274(13): 1049-57.
  8. Lopez-Garcia E, van Dam RM, Li TY, Rodriguez-Artalejo F, Hu FB. The Relationship of Coffee Consumption with Mortality. Ann Intern Med. 2008;148:904-914.
  9. Crippa A, Discacciati A, Larsson SC, Wolk A, Orsini N. Coffee consumption and mortality from all causes, cardiovascular disease, and cancer: a dose-response meta-analysis. Am J Epidemiol. 2014;180:763-75.
  10. Ding M, Bhupathiraju SN, Chen M, van Dam RM, Hu FB. Caffeinated and decaffeinated coffee consumption and risk of type 2 diabetes: a systematic review and a dose-response meta-analysis. Diabetes Care. 2014;37:569-86.
  11. Noordzij M, Uiterwaal CS, Arends LR, Kok FJ, Grobbee DE, Geleijnse JM. Blood pressure response to chronic intake of coffee and caffeine: a meta-analysis ofr andomized controlled trials. J Hypertens. 2005;23:921-8.
  12. Winkelmayer WC, Stampfer MJ, Willett WC, Curhan GC. Habitual caffeine intakeand the risk of hypertension in women. JAMA. 2005;294:2330-5.
  13. Ding M, Bhupathiraju SN, Satija A, van Dam RM, Hu FB. Long-term coffee consumption and risk of cardiovascular disease: a systematic review and a dose-response meta-analysis of prospective cohort studies. Circulation. 2014;129:643-59.
  14. Lane JD, Feinglos MN, Surwit RS. Caffeine increases ambulatory glucose and postprandial responses in coffee drinkers with type 2 diabetes. Diabetes Care 2008;31:221-2.
  15. Urgert R, Katan MB. The cholesterol-raising factor from coffee beans. Annu Rev Nutr. 1997;17:305-24.
  16. Chen LW, Wu Y, Neelakantan N, Chong M, Pan A, van Dam RM. Maternal caffeine intake during pregnancy is associated with risk of low birth weight: a systematic review and dose-response meta-analysis. BMC Med. 2014;12:174.
  17. Yang WS, Wang WY, Fan WY, Deng Q, Wang X. Tea consumption and risk of type 2 diabetes: a dose-response meta-analysis of cohort studies. Br J Nutr. 2014;111:1329-39.
  18. Onakpoya I, Spencer E, Heneghan C, Thompson M. The effect of green tea on blood pressure and lipid profile: a systematic review and meta-analysis of randomized clinical trials. Nutr Metab Cardiovasc Dis. 2014;24:823-36.

Prijatelji KECS-a

Društvene mreže

BMI kalkulator

BMI Calculator
Imperial    Metric
ft in
lbs
Powered by Easy BMI Calculator

<