[et_pb_section bb_built=”1″ _builder_version=”3.5.1″ module_alignment=”right”][et_pb_row _builder_version=”3.5.1″ module_alignment=”center”][et_pb_column type=”2_3″][et_pb_post_title _builder_version=”3.5.1″ meta=”off” featured_image=”off” /][et_pb_divider color=”rgba(0,0,0,0.5)” height=”1px” _builder_version=”3.5.1″ /][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″]
1. ZAŠTITITE SVOJU DNA
Kako starimo, krajevi naših hromosoma – nazvanih telomerama – postaju kraći. Taj proces nam povećava šanse da se razbolimo. No, promjene životnog stila mogu povećati dejstvo enzima koji povećava njihovu dužinu. Studije pokazuju da ih opet, vježbanje i dijetama možemo zaštititi. Suština je: Zdrave navike mogu usporiti starenje i to na ćelijskom nivou.
2. IGRAJTE NA SIGURNO
80-godišnja studija je pokazala da ljudi koji su savjesni – tj. oni koji obraćaju pažnju na detalje, promišljaju o suštini stvari, te pokušavaju učiniti ono ispravno – žive duže. Oni urade više stvari koje im štite zdravlje i donose odluke koje poboljšavaju odbrambene snage organizma, pa poboljšavaju i produžavaju aktivnostima ispunjen njihov, dugotrajan život.
3. BUDITE DRUŠTVENI
Evo još jedan razlog da budete zahvalni svojim iskrenim prijateljima – oni će Vam pomoći da duže živite. Australijski istraživači su otkrili da starije socijalno osvještene osobe imaju manje šanse da umru u 10-godišnjem razdoblju u odnosu na usamljene osobe. A pogled na rezultate iz više 148 studija ukazuje na jasnu vezu između bogatih društvenih veza i dugog života.
4. BIRAJTE PRIJATELJE MUDRO
Navike Vaših prijatelja utiču na vas, pa razmislite ko će Vam biti prijatelj! Svakako bi to trebala biti osoba zdravih navika i zdravog životnog stila. Vaše šanse da postanete gojazna osoba se povećavaju ako imate gojazne prijatelje. Pušenje spada također u istu kategoriju, ali je dobro što se i “moda nepušenja” sve više širi među iskrenim prijateljima.
5. ODUSTAJANJE OD PUŠENJA CIGARETA
Nije tajna da odustajanjem od pušenja cigareta produžujete trajanje svoga dana, ali dužina trajanja tog dodatnog vremena može Vas iznenaditi. 50-godišnja britanska studija pokazuje da odvikavanje od pušenja cigareta u dobi od 30.g. može povećati životni vijek čovjeka i do jedne čitave decenije. Ako prestanete sa ovom ovisnošću u dobi od 40, 50, ili 60 možete sebi dodati 9, 6, ili 3 godine života.
6. ODMARANJE
Odmaranje je standard u mnogim dijelovima svijeta, a sada je znanstveno dokazano da Vam popodnevni odmor može pomoći da živite duže. Studija koja se sastojala od 24.000 ljudi ukazuje da oni koji imaju redovan odmor imaju za 37% manje šanse da umru od srčanih bolesti. Istraživači su mišljenja da tokom odmora dolazi do smanjenja adrenalina, što može pomoći vašem srcu.
7. MEDITERANSKA DIJETA
Mediteranska dijeta je bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i ribom. Analiza 50 studija koje uključuju više od pola milijuna ljudi potvrđuje njene prednosti. Za dužinu života važno je prisustvo ili odsustvo rizika od metaboličkog sindroma tj. mješavine gojaznosti, nepodnošenja ili već visokih vrijednsoti šećera u krvi, povišenog krvnog pritiska, i drugih faktora koji učine šanse oboljevanja od bolesti srca i dijabetesa veoma ozbiljnim.
8. JEDITE KAO DA STE SA OKINAVE
Ljudi sa Okinave, nekada su živjeli duže nego bilo koja druga grupa ljudi na planeti Zemlji. Tradicionalna ishrana u tom regionu Japana, bogata je zelenim i žutim povrćem, sa malo kalorija. Sa otoka Okinave potiče navika jedenja samo 80% poslužene hrane. Mlađe generacije nisu produžile ovakvim otočkim načinima življenja i njihova smrtnost se u posljednjim generacijama pribiližila sveukunoj stopi mortaliteta u Japanu i šire.
9. BRAČNA ZAJEDNICA
Ljudi u braku imaju tendenciju da nadžive njihove prijatelje samce. Istraživači kažu da je to zbog socijalne i ekonomske podrške koju supružnici svakodnevo pružaju jedno drugom. Brak supružnicima pruža optimalnu svakodnevnu korist. Razvedenii ili udovci imaju niže stope smrtnosti od onih koji nikada nisu zasnivali bračnu zajednicu. Ne vjerujte pojedinačnim slučajevima usamljenih osoba koje su doživjele duboku starost, jer ti primjeri samo potvrđuju pravilo tj. nemaju sigifikantno značenje u odnosu na provedene studije sa velikim brojem ispitanika.
10. SMRŠAJTE
Ako imate višak kilograma (Izračunajte BMI; može i na stranici www.kecs.ba), mršavljenje Vas može zaštititi od dijabetesa, srčanih bolesti, i drugih stanja koja Vam skraćuje dužinu života. Trbušne masnoće su posebno loše (izmjerite struk!), pa se fokusirajte na “ispuhavanje te rezervne gume”. Jedna 5-godišnja studija proučavala je debele osobe, a prijedlog je da se jede više vlakana i redovno vježba, što je siguran put u smanjenje trbušne masnoće.
11. VJEŽBAJTE
Postoje jasni dokazi – ljudi koji vježbaju u prosjeku žive duže od onih koji to ne čine. Na desetine istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, nekih vrsta raka, i depresije. To čak može pomoći da ostanete mentalno zdravi i krepki u starosti. Deset minuta vježbanja je uredu, ali 2,5-3 sata umjerene vježbe sedmično je poželjno.
12. PITI UMJERENO
Neumjereno ispijanje alkohola povećava trbušnu debljinu, krvni pritisak, ali izaziva i niz drugih zdravstvenih problema. Ako već pijete alkohol, ograničenje bi trebalo da bude jedno piće dnevno za žene i jedno ili dva za muškarce. Ali, ako ne pijete, nemojte počinjati! Postoje bolji načini da pomognete Vašem srcu od, u prevenciji KV bolesti, sve manje “pouzdanog” crnog vina “pro corde”!
13. BUDITE RELIGIOZNI
Ljudi koji upražnjavaju vjerske, duhovne obrede imaju tendenciju da žive duže od onih koji to ne čine. U 12-godišnjoj studiji ljudi starijih od 65 godina, koji su više nego jednom nedeljno išli na duhovne sesije, imaju viši nivo ključnih proteina za imuni sistem od svojih vršnjaka koji to ne rade. Snažna društvena mreža koja se razvija među ovim ljudima doprinosi poboljšanju općeg i individualnog zdravlja.
14. OPROSTITE
Opraštanje i brzo napuštanje ljutnje djeluje iznenađujuće pozitivno na fizičko zdravlje. Hronična ljutnja je povezana sa smanjenjem funkcije pluća, bolestima srca, moždanog udara, i drugih bolesti. Oprost će smanjiti anksioznost, sniziti će krvni pritisak, a pomoći će da se lakše diše. Ove koristi imaju tendenciju povećanja, što više starimo.
15. KORISTITE ZAŠTITU NA POSLU
Nesreće su peti najčešći uzrok smrti u SAD-u, a najčešći uzrok smrti za ljude uzrasta od 1. do 24. godine života. Nošenje zaštitne opreme jednostavan je način da povećate Vaše šanse za dug život. Npr. vezivanje pojaseve u automobilima smanjuju šanse za smrt ili teške povrede u smrskanom automobilu za 50%. Većina smrtnih slučajeva biciklističkih nesreća uzrokovanih ozljedama glave, nastala je nenošenjem kacige.
16. SPAVANJE UČINITE PRIORITETOM
Dovoljna kvaliteta sna smanjuje rizik od debljine, šečerne bolesti, bolesti srca i krvnih sudova, i poremećaja raspoloženja. To će vam pomoći da se oporavite brže i od bolesti. Ostajete li budni dugo iza ponoći, nemožete očekivati produljenje života. Spavate li manje od 5 sati noću povećavate rizik od prerane smrti, tako da je važno da snu date prioritet.
‘Predugo i prekratko spavanje bili su odvojeni kao dva različita faktora rizika, jer je njihova povezanost sa smrtnošću objašnjena različitim mehanizmima. Analiza znanstvenika sa Sveučilišta u Sydenju istražila je četiri ustanovljena i dva nova faktora rizika, a to su dugo sjedenje i nezdravo trajanje sna, koje bi se moglo pridodati indeksu ponašanja ili kombinaciji rizika koji povećavaju zdravstveni rizik’.
17. UPRAVLJAJTE STRESOM
Nikada nećete potpuno izbjeći stres, ali možete naučiti više načina da ga kontrolišete. Pokušajte jogu, meditaciju, ili tehnike dubokog disanja. Čak i nekoliko minuta dnevno, ovih aktivnosti može napraviti značajnu razliku.
18. ODRŽAVAJTE SMISAO ŽIVOTA
Hobiji i aktivnosti koji imaju značenje za vas mogu Vam produžiti život. Japanski istraživači su otkrili da muškarci s jakim osjećajem svrhe, imaju manje šanse da umru od moždanog udara, bolesti srca, ili drugih razloga. Ako Vam je jasno što radite i zbog čega, to može smanjiti šanse za dobijanje Alzheimerove bolesti.
slika sa: http://www.bobjane.com.au/media/188070/LLTP-in-page.jpg
[/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column type=”1_3″][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″]
Prijatelji KECS-a
[/et_pb_text][et_pb_divider color=”rgba(0,0,0,0.5)” height=”1px” _builder_version=”3.5.1″ /][et_pb_image src=”http://www.kecs.ba/wp-content/uploads/2018/05/cardioteam.png” url=”http://kecs.ba/CardioTeam” align=”center” _builder_version=”3.5.1″ /][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″ custom_padding=”20px||0px|” custom_padding_last_edited=”on|phone” custom_padding_phone=”15px|||”]
Društvene mreže
[/et_pb_text][et_pb_divider color=”rgba(0,0,0,0.5)” height=”1px” _builder_version=”3.5.1″ /][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″]
[/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″ custom_padding=”20px||0px|” custom_padding_last_edited=”on|phone” custom_padding_phone=”15px|||”]
BMI kalkulator
[/et_pb_text][et_pb_divider color=”rgba(0,0,0,0.5)” height=”1px” _builder_version=”3.5.1″ custom_padding=”|||” custom_margin=”|||” /][et_pb_text _builder_version=”3.5.1″]
[bmi_calculator] [/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]